Page 8 of 27 FirstFirst ... 67891018 ... LastLast
Results 71 to 80 of 261

Thread: L'arbre généalogique...

  1. #71
    imported_Invit
    Invité

    Default

    Ćakar, Đenđinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) doselili se iz Stare Crne Gore
    Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), starinom iz Sarajeva, matica Lužatina
    Ćalin, Podgorica
    Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića doseljenika iz Kuča
    Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo), Srbija a drugi u područni Markovac (Tijana) i kao: Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić i Miletić; Beli Potok (Beograd) u Ljutićkoj Rakovi i kao: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac) i kao: Čupić
    Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselili se u Moraču; Risan i područni Kamenari su doselili (u 14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak Petrovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i Jablanicu (Srbija)
    Ćepek, Kotor
    Ćapić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić)
    Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine
    Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima
    Ćatović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak Bulatovića; Gornji Kuči; Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar; ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porijeklom iz Klimenata (Albanija), odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja); Risan (1640. god.) doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi; Kotor i područni Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. god.; Rožaj
    Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići)
    Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u Hercegovini, srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića, Gruhaićima i Stojanovićima
    Ćeaić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
    Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
    Ćebović, Vladimir (Ulcinj)
    Ćekić, Cetinje
    Ćekla (Tekla), Vranjina na Skadarskom jezeru
    Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Ćeranića Glavica (Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); Sutomore (Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje); Budva, po majci; Budva i kao: Vićković - Ćeklić; Igalo i Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Prijeradi (Tivat)
    Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji
    Ćeklići, staro bratstvo u Grblju
    Ćeklići u selu Slivlju
    Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću"
    Ćeklići u Igalu
    Ćel, a, Repci, Sočice, Kaluđerović (Pljevlja)
    Ćelka, Cetinje
    Ćelov, Crnogorsko primorje
    Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne Kamenare kao: Metković došli od Trebinja (Hercegovina); Nikšić
    Ćeloš, Kravaki (Ulcinj)
    Ćeman, Vrbica (Kuči)
    Ćenan, Gorovići (Tivat), starosjedioci
    Ćenarić, Kotor
    Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
    Ćendorić, Slankovina (Žabljak), uz Skadarsko jezero
    Ćenić, Kotor, nahoče
    Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na Skadarskom jezeru iz Ćepetića (Lješkopolje)
    Ćepković, Cetinje
    Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka Kotorska iz Popova, Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavnik) ranije Popović ogranak Vukmirovića. Odsele se neđe. Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić, Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak Đedovića; Čarađe (Golija), Nikšić i Mioljače (Gacko) ranije Višnjić; u Ravnom (Piva) i Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abazovića iz grupe Đurjanovića, porijeklom od Novljana u više mjesta na području Žabljaka kao: Ćorović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac; Zaton; Obrov od ovih su u područnom Pašinom Polju; Bijelom Polju; Gornji Bihor, Bistrica i Resnik; Berane; Vasojevići iz grupe Rabljena - Mijomanovića; Podgorica 1911. god. ; Buče i Vinicka (Berane); Cetinje
    Ćeranići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
    Ćeradž, Vasojevići
    Ćeremov, Nikšić
    Ćeriman, Vasojevići, ogranak Kovačevića odselili se u Brnjice i Erčege (Novi Pazar), srodnici su sa Zekićima kod Sjenice; u Podgoricu
    Ćerimi (Latković - Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i Zinhasović; Podgorica, Skadar
    Ćerić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u Trebinju, grana Maleševaca
    Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz Bratonožića doselili u Bezjovu (Kuči), istorodni sa područnim Milovićima
    Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica) istorodni sa područnim Lješevićima; Polja (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz Orahovca (Risan) a onamo iz Rženog dola (pod Obedskom Gredom), Cuce, porijeklom iz Čarađa (Gacko), od onih iz Orahovca su u Gorovićima (Tivat) i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije; Bjelice (Cetinje) srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije Krusa; Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cetinje) nastanjeni kod Kruševca (Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao: Petranović; Vranjina na Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872. god.; Bar i područni Šušanj; Dajbabe (Zeta) a u područnim Matagužima su iz Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Žabljak, u Ninkoviće, Tepca i Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile). Jedni se prozovu Vujičić, a drugi potomci Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); u Piperima ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u Kučima su iz grupe Ljuljanovića; Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe Mrnjavčevića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima, Ponari i Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje); Ponari, Botun i Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj); Podgorica 1873. god.; Tuzi; Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak); Tušina (Žabljak) ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodni sa Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije: Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane; Bratonožići, od njih su u Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje (Piva) ogranak Živkovića, od njih su u Bosni
    Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u Bjelicama
    Ćetkovići, ogranak bratstva "Krusa" u Krusama
    Ćetkovići, bratstvo u Brčelima
    Ćetkovići, zagranak bratstva Šusterovića u Gluhom Dolu
    Ćetkovići u Orahovcu
    Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića
    Ćefalić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
    Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin
    Ćehajić, Žabljak uz Skadarsko jezero; Pljevlja
    Ćečević, i kao: Đečević, Berane doseljeni iz Podgorice
    Ćižek i kao: Čižek, Budva istorodni u Kotoru, porijeklom iz Češke
    Ćizel, u Kotoru 1598. god.
    Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) 1355. god.
    Ćinara, Pljevlja 1824. god.
    Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje), Bijelo Polje
    Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u Danilovgradu
    Ćipranić, Liverovići (Župe Nikšićke )
    Ćiprović, Nikšić
    Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih su u Ozrinićima (Nikšić); Nikšićka Župa; Kotor
    Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji
    Ćirakovici, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
    Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov
    Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića
    Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu, pa jedni odselili u Kostajnik (Rađevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi
    Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iselili se u Zatrijebač (Kuči) pa jedni presele u Skić (Plav) i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugarske; Bobovo (Pljevlja); Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak Popadića, srodnici: Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i Rađevinu (Valjevo); u Istok (Metohija), došli iz Crne Gore
    Ćirlija, Pljevlja 1864. god.
    Ćirović, Morača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići, Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja); ogranak Labovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogranak Stijepovića, od njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od 1770. god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin
    Ćićić, Ćićići (Bihor), Bijelo Polje
    Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz Mostara
    Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili u Ćoloviće i Dupnjane, a drugi u Vlah, Kostenicu (Bijelo Polje), pa u Ratinu i Podibar i Jablanicu
    Ćopić, Bijelo Polje
    Ćoplikov, Podgorica
    Ćor, Zaton (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasnije: Ćorović
    Ćor, i, Ulcinj
    Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević, a od njih Stevanović, oni su iz grupe Mijomanovića vasojevića, od njih su u Novom Pazaru
    Ćorac, Zaton (Bijelo Polje) kasnije Vukotić u Rakljama
    Ćorga, Bar
    Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa Čeva (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg Kolašina
    Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od njih su u Branom Dolu (Bileća) i dalje po Hercegovini; rođaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi Do (Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela), Nikšić iz Kuča; područje Šaranaca (Žabljak) ranije: Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu Bijarić ranije Kršikape iz Uskoka (Žabljak); Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osijeka (Slavonija), ranije Ćor, porijeklom Jermeni, razgranati kao vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici Vujadinovića naseljeni u Crnokrpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i Vrulja (Pljevlja); Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i Riđani (Nikšić) ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Pivi od Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi Pazar; Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u Malinama (Nikšić) i SAD iz grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Branog Dola (Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Ćorojević, vidi: Ćor i Ćorpaš
    Ćorović (Bogdanović), bratstvo u Mircu
    Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u Branom Dolu
    Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine
    Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni. Porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
    Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo Polje)
    Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje)
    Ćosić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici Perićima i Dragojevićima
    Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije Ćosović
    Ćosović, Vusanje (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi), Albanija; Plav i područni Hoti; iz Bihora (Bijelo Polje) odselili u Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Nikšić iz Kuča pa u Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče (Pljevlja); ogranak Miloševića (Šarac) - Vlastelinovića iz Šaranaca (Žabljak) odselili u Kosenicu (Pljevlja) 1859. god.; pa jedni 1875. god. u Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac); ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi iz Konavala; Kotor; iz Maoča (Pljevlja) doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat), od njih su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i područna Rasova, vidi: Ćorović
    Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama
    Ćostković, Baošići (Boka Kotorska)
    Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.) doselili iz Popova (Hercegovina), srodni Milanovićima
    Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija)
    Ćotović (Ćota), Orah (Kuči) iz područnih Nikmaraša (Zatrijebač)
    Ćotlit, isti što i Ćotović, u Nikmarašu, vidi: Ćotović
    Ćubić (Pušica), Mioska, Dušmanići, Skokuće i Stevanovac (Pljevlja)
    Ćubela, u Podgorici
    Ćuviz, e, Jugovo (Pljevlja)
    Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Franici (Podostrog), Budva i Sutvare (Tivat)
    Ćuz, i (Pejatović i Radulović), u Otilovićima (Pljevlja)
    Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici područnih Radulovića
    Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić i kao: Popović; Krivošije
    Ćuk = Popović, Nikšić
    Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd (Pljevlja)
    Ćuklin i kao: Ćuklik = Imaković, Sutomore (Bar)
    Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja)
    Ćuković (Faočić), 1692. god. doselili se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i Ledenice (Risan); Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u Nikšić su od Lainovića iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži su im Aprcovići; Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
    Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića
    Ćulafići, Gornje Luge između Andrijevice i Murina -Vasojevići
    Ćulahović, Pljevlja 1854. god.
    Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u Golubovcima (Zeta) pa u Srbiju oko 1860. god. i Metohiju
    Ćulibrk, u Podgorici
    Ćulin, u Podgorici
    Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva)
    Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
    Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković
    Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kolašina
    Ćupić, ogranak Đurića-Radmanovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću; Danilovgrad; kod Rijeke Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva), porijeklom iz Crne Gore
    Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u Grčkoj i kao: Keprili
    Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i Bobovi (Pljevlja)
    Ćurdić, Kuči
    Ćure (Ćuren), Krašljevići i Vrbovo (Pljevlja)
    Ćurilica, u Kotoru 1455. god.
    Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat)
    Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću
    Ćurka, o, Kotor; Njeguši (Cetinje)
    Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u Zatrijebač (Kuči)
    Ćurkonja, Ulcinj 1874. god. iz Ćuronja
    Ćurčija, Bar
    Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak Abazovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Mataruge i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač (Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića, rođaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić
    Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna
    Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje
    Ćuso, u Podgorici
    Ćutić, Nikšić
    Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića)
    Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja)
    Ćućija, Nikšić
    Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su ogranak Bulatovića iz Rovaca
    Ćućilo, Nikšić
    Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije Ćućul (Ćućil); ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Nevesinje)
    Ćućić, Nikšić
    Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića
    Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana (Albanija)
    Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi: Peković

  2. #72
    imported_Invit
    Invité

    Default

    Čabalj, kod Mojkovca
    Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić
    Čabarkapić, vidi: Čabarkapa
    Čabelić, Podgorica
    Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić
    Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina
    Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić
    Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)
    Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca
    Čavilo, Morinj (Risan)
    Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)
    Čavići porijeklom iz Pive
    Čavlija, Herceg-Novi
    Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara
    Čavori, bratstvo u Njegušima
    Čavori na Prčanju
    Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)
    Čavrak, Nikšić
    Čavranović, Njeguši (Cetinje)
    Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja)
    Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje)
    Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima
    Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina
    Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
    Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica)
    Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)
    Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica)
    Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god.
    Čajović, u Podgori pljevaljskoj
    Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović
    Čakalović, vidi: Čakal
    Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina)
    Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi
    Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje
    Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)
    Čakići u Podgorici
    Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)
    Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)
    Čalak, Budva
    Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara
    Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija)
    Čalac, Ćeklići (Cetinje)
    Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu
    Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor
    Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu
    Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje)
    Čalije, staro bratstvo u Bajicama
    Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni
    Čalić, Dragovoljići (Nikšić)
    Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju
    Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)
    Čalovići, bratstvo u Podgori
    Čamado, Paštrovići
    Čamas, u Ulcinju 1416. god.
    Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi
    Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo
    Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
    Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini
    Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje
    Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)
    Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)
    Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)
    Čanac, Podgorica
    Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić
    Čanta, Velje Selo (Bar)
    Čandara ili Čondara, Nikšić
    Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica)
    Čanjak, Nikšić
    Čapić, Nikšić
    Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)
    Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)
    Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima
    Čapunja, Ulcinj
    Čapunić, Ulcinj
    Čapunović, Bar
    Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića
    Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad)
    Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu
    Čarbot, Budva
    Čardak, Boljanići (Pljevlja)
    Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)
    Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara
    Čarlević, Budva, po majci
    Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju
    Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima
    Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj
    Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević
    Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići
    Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura
    Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević
    Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj
    Čauš, Herceg-Novi; Podgorica
    Čaušaj, Braša (Ulcinj)
    Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj)
    Čačak, u Podgorici
    Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat)
    Čvoro, u Podgorici
    Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju
    Čvrljak, Maoče (Pljevlja)
    Čebić, Topla, Herceg-Novi
    Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru
    Čević, Nikšić
    Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)
    Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva
    Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića
    Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj
    Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina)
    Čedin, 1700. god. u Budvi
    Čejkovski, Herceg-Novi
    Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku
    Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje)
    Čejovići iz Kuča
    Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
    Čekaj, vidi: Čekić
    Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)
    Čekin, Kolomza (Ulcinj)
    Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje
    Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere.
    Čeklić, Igalo, Herceg-Novi
    Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi
    Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi: Hot i Lucđonović
    Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)
    Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore
    Čela, Bar
    Čelanović, u Kotoru
    Čelanovići u Kavaču
    Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru
    Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju
    Čelebići, bratstvo u Štitarima
    Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.
    Čelenović, Kotor
    Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.
    Čelik, Boljanići (Pljevlja)
    Čelina, Meterizi (Podgorica)
    Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina)
    Čelingiri, Bar
    Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika
    Čelović, Kuči odselili se u Burčane
    Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić
    Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)
    Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi
    Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske
    Čeobić, Crnogorsko Primorje
    Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare
    Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine
    Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)
    Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore
    Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.
    Čerečina, u Podgorici
    Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje)
    Čerkozović, Bar
    Černeli (Črnelović), u Kotoru
    Černeči, ranije Černešić, u Kotoru
    Černešić, vidi: Černeči
    Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)
    Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore
    Čerović, vidi: Čero
    Čerohi, Herceg-Novi
    Čerta, Herceg-Novi
    Četković, Nikšić
    Četnik, Kotor
    Četović, Topla, Herceg-Novi
    Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi
    Čefut, i, u Podgorici
    Čeh, u Podgorici
    Čečević, Njeguši (Cetinje)
    Čečevići, staro bratstvo u Vrbi
    Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo)
    Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere.
    Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje)
    Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića
    Češljari, bratstvo u Limljanima
    Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
    Čivtin, Pljevlja
    Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće
    Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići)
    Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima
    Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore
    Čigurašev, vidi: Čiguraš
    Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka)
    Čižović, Nikšić
    Čizmo, Boljanići (Pljevlja)
    Čizmović, Ozrinići (Nikšić)
    Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru
    Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)
    Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)
    Čikonja, u Kotoru 1498. god.
    Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.
    Čilesa, vidi: Čičela
    Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika
    Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
    Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo
    Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus
    Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije
    Čingrović, Pljevlja 1894. god.
    Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)
    Čines, u Bar
    Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine
    Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)
    Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu
    Čira, Mojdež, Herceg-Novi
    Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima
    Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke
    Čitaković, vidi: Mušić
    Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)
    Čitun, u Antibaru (Bar)
    Čihorić, vidi: Drugović
    Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima
    Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima
    Čičarević, u Cetinju
    Čičero, u Kotoru
    Čičin, Kotor
    Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)
    Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa
    Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića
    Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje
    Čmanjak, Nikšić
    Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar)
    Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)
    Čobanđer, Ulcinj
    Čobanov, Bar
    Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor
    Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)
    Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac)
    Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)
    Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja)
    Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)
    Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar
    Čobrenović, Bar, starosjedioci
    Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)
    Čogelja, u Podgorici
    Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)
    Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov
    Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)
    Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica
    Čokorile, rod u Hercegovini
    Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta
    Čolak, Kotor
    Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča
    Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)
    Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica
    Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god
    Čoldara, vidi: Čandara
    Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)
    Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić)
    Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat)
    Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića
    Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
    Čolpa, Pljevlja
    Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora)
    Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)
    Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika
    Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog
    Čopa, Nikšić
    Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
    Čopica (Čopić) vidi: Čopić
    Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.
    Čorba, u Podgorici
    Čorbožović, Bar
    Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja
    Čorko, Perast iz Stare Crne Gore
    Čosović, Boljanići (Pljevlja)
    Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj
    Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)
    Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)
    Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)
    Čočo, vidi: Šljuko
    Čraguj, u Kotoru
    Čramol, li, u Kotoru 1330. god.
    Črasta, u Kotoru 1330. god.
    Črnelović, vidi: Černeli
    Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima
    Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače
    Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca
    Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja)
    Čuda, Budva
    Čudina, Kotor i dotična Dobrota
    Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda
    Čuić, Nikšić
    Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića
    Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero
    Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića
    Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.
    Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.
    Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka
    Čuk (Čuku), Ulcinj
    Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)
    Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti
    Čukljen, Grevo (Pljevlja)
    Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća)
    Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)
    Čukurović, u Grblju
    Čulik, Meljine, Herceg-Novi
    Čulijević, Topla, Herceg-Novi
    Čulić, u Kotoru
    Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića
    Čuljić, Tuzi
    Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)
    Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)
    Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta)
    Čunmuljaj, Tuzi
    Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči
    Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik)
    Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića
    Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska)
    Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)
    Čurkonja, Ulcinj
    Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar
    Čurčija, Bar
    Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić
    Čutura, Pljevlja i područni Boljanići
    Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine
    Čuturica, Nikšić
    Čustović, Boljanići (Pljevlja)
    Čućić, u Nikšiću
    Čučak, Risan i Kotor
    Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)
    Čučić, Kotor
    Čučkov, vidi: Čučković
    Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)
    Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god.
    Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)
    Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju
    Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama

  3. #73
    imported_Invit
    Invité

    Default

    Džabasanović, u Drobnjake iz Nikšićkih Trepči kao: Trepčanin
    Džajović, Bar; iz Crnogorske Džaje odselili polovinom 18. v. u Srdeč i Šljivovac, Lepenicu u Kragujevačkom području
    Džakaj (Džakoj), Štuf (Ulcinj) iz Bobota
    Džakalj, Štuf (Ulcinj)
    Džakić, u Podgorici iz Bezjova (Kuči); Pljevlja 1869. god.
    Džaković, Ćeklići (Cetinje), ogranak Marojevića, od njih su u Nikšiću; Tuzi; ogranak Raičevića (Moliševića-Vlastelinovića) u Šarancima (Žabljak), porijeklom iz Plane (Bileća). Njihovi ogranci Krivaćević na Podima i Kršu (Žabljak) i Pipović u Kršu i Gradini (Žabljak); u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su kod Mojkovca; Podgorica iz područnih Komana
    Džakovići, grana bratstva Adrojevića - Marojevića u Vojkovićima
    Džakovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Vojkovićima
    Džakula, Mojkovac
    Džamanja (Džamonja), Paštrovići 1806. god.
    Džambasan, u Tepcima (Žabljak), ogranak Radulovića, Trepčana
    Džambasović = Džambas, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Drobnjaka iselili se u Bobovo (Pljevlja)
    Džambata, iselili se iz Banjana u Dabarsko Polje (Hercegovina)
    Džamonja, vidi: Džamanja, u Paštrovićima (Čupanjice u Buljarici) iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1906. god.
    Džanefendić, ogranak Čađenovića u Bratonožićima; iz Meduna (Kuči) iselili se u Novi Pazar
    Džankić, Crnci (Piperi) ogranak Lalića
    Džanko, Bukovica (Pljevlja)
    Džanković, Bijelo Polje i Rožaj iz Zenice; Herceg-Novi su iz Gacka (Hercegovina)
    Džanović, Pljevlja 1889. god.; Lješnjani i područni Žabalj (Rijeka Crnojevića) iz Podgorice, Kolić, Primorje
    Džanovići, muslimani sa Krusa
    Džanjević, Botun (Zeta) kao: Depić ogranak Ivezića, ali Zećani u Mratinju i Stanjevićima (Džanjevića livade) pa u Komanima i Skadru. Rod sa Koristanovićima; iz Džanjeva Brijega (Grude), Tuzi; Crnci (Piperi); Rijeka Crnojevića doselili iz Džanjeva Brijega iz Gruda (Tuzi), od njih su na Cetinju; Igalo, Herceg-Novi doselili iz Podgorice; Kosić (Krajina), Bar; Cetinje
    Džanjevići, muslimani koji su živjeli u Komanima
    Džanjo Lužanin, muslimanin iz Komana u 18.vijeku
    Džarić, Bušnja, Lađani i Ljuće (Pljevlja); Donja Morača iz Hercegovine
    Džaferović, Bes (uz Skadarsko jezero), Krajina iz Klimenata (sjeverna Albanija), od njih su u Skadru (Albanija); Boljanići (Pljevlja)
    Džafić, Bijelo Polje (Polimlje)
    Džafović, Sutivan (Bijelo Polje)
    Džebhanić, Pljevlja 1889. god.
    Dževerdanović, Nikšićke Rudine
    Dževerdanovići, grana bratstva Gradinjana - Miljenovića u Cucama
    Džeferdanović (Džeferdarović), Cuce (Cetinje); Nikšić, od njih su odselili u Austriju
    Džed, i (Dedić), Ulcinj
    Džekaj, Braiša (Ulcinj)
    Džekić, Ravna Rijeka (Mojkovac)
    Dželalić, Bijela, Herceg-Novi 1682. god. doselili iz Trebinja; kod Herceg-Novog i Risna iz Hercegovine
    Dželat, iz Kuča odselili se u Brezovice (Mojkovac) i Papučke (Bijelo Polje)
    Džaletović, Njeguši (Cetinje); Petrovići (Banjani), Nikšić, porijeklom iz Makedonije, u 14. v. preselili u Lipov Do i Podprisoje u Čepelnici (Trebinje); u Ledenice Donje (Risan)
    Dželetovići, bratstvo u Rajičevićima
    Dželjić, Nikšić
    Dželović, Pljevlja 1859. god.
    Džeferdarović, iz Kuća u Podgorici (Šarkića mehala), rod sa Šarkićima, iseljeni u Skadar
    Džedžo, Podgorica
    Dživanović, Kotor
    Džiganović, Nikšić i kao: Ciganović ili Džioganović
    Džidić, iz Kuča prešli u Nikšić pa odande u Novi Pazar; Pljevlja 1854. god. područni Kričak; Zelenika, Herceg-Novi
    Džigurski, vidi: Čiguraš
    Džijić, Kozice, Kričak (Pljevlja)
    Džikerović, Klezna (Ulcinj)
    Džikljen, Pljevlja 1883. god.
    Džikovac, Nikšić
    Džiković, Bratica (Ulcinj)
    Džimbaljević, iz Vasojevića doselili se u Savardak (Piperi)
    Džinović, Poterje odselili se u Srbiju
    Džioganović, vidi: Ciganović
    Džirdić, Kuči
    Džiherović, Gornja Klezna (Ulcinj)
    Džidžović, Bobovište (Primorska krajina) iz Kuča
    Džodić, Cetina (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja)
    Džogaz, Kalušić (Pljevlja), od njih su u područne Maoče i Bistricu; iz Kuča iselili u Žurene (Bijelo Polje)
    Džoganović, Kuta (Župa Nikšićka), starosjedioci
    Džogović, Mahala i Pašića Polje (Bijelo Polje); Žurene i Lahole (Bijelo Polje) pa u Vitomiricu (Peć) pa u Vitomiricu (Peć), srodnici su im Bakija u Bioču (Bijelo Polje), doseljenici iz Kuča; Zaton (Bijelo Polje)
    Džokaj, Vladimir (Ulcinj)
    Džoker, Pljevlja
    Džokić, kasnije Milović, u Kučima, od njih su u Bijelom Polju, a odande se jedni odsele u Sjenicu (Raška) i Metohiju; ogranak Petrović u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u Beogradu kao: Džomba, kod Knina (Kninska Krajina), Ljubomiru (Hercegovina)
    Džomanj, c, Paštrovići u 14. v. iz Stare Crne Gore
    Džomba ogranak Popovića, iz Banjana (Nikšić) odselili se u Ljubomir (Trebinje), vidi: Džokić
    Džombić, Kričak (Pljevlja)
    Džongan, Začir (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i jedni odselili u Cetinje a drugi u Bugarsku
    Džono, Boguta (Viranjske rupe) i Mužovići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Ovčeg Polja (Makedonija)
    Džonovi, bratstvo u Ljubotinju
    Džonović, Berane
    Džončić, Martinići (Bjelopavlići)
    Džokaj, Gorani (Ulcinj)
    Džoko, Nikšić
    Džoradže, vidi: Džoradžić
    Džoradžić, ogranak Bulajića; vidi: Bujalić
    Džodž, Dražin Do, Đedići i Krnjevići (Trebinje), oni su ogranak Mračevića iz Sutorine, Herceg-Novi; Podgorica
    Džuver (Matović), ogranak Popadića, u Bobovu i Ograđenice (Pljevlja); Crljenice i Bobovo (Pljevlja), ogranak Starčevića
    Džudović, Meteh, Vojno Selo, Gornja Ržanica (Plav) ranije Ćesac iz Rovaca; Bearne
    Džuer, Spuž (Bjelopavlići), od njih su u Pelinkovićima (Bar)
    Džujović, kod Plava i Berana i područnoj Gornjoj Ržanici jesu od Ćesaca iz Rovaca (Podgorica); Plav iz Bihora (Bijelo Polje) i kao: Džukela
    Džukela, Mojkovac, vidi: Džujović
    Džukelić, ili kao: Džukela kasnije Perišić, u Lazaricama, Orahovu i Bezjovi (Kuči) i Stijepo (Zatrijebač), Kuči, vidi: Džukelić i Džujović; Gusinje su iz Biora (Bihor), Bijelo Polje i kao: Džukela
    Džukić, Pošćenje (Džukića Do) i Duži (Šavnik), grana Mandića (Mileševića); Kutnja njiva (Drobnjak); Nikšić
    Džuković, Bučje (Pljevlja)
    Džulić (Ćulić), Ulcinj
    Džulović, Goleša (Pljevlja)
    Džulutović, Nikšić
    Džuović, Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Ljubomira (Hercegovina)
    Džupan, Njeguši (Cetinje)
    Džureta, Rastiš (Ulcinj)
    Džuretović, Rastiš (Ulcinj)
    Džurlić, Gusinje i Plav iz Koća (Kuči)
    Džuhevović (Džuherović), Klezna (Ulcinj)
    Džudžević, Vrba (Rožaj)
    Džudžović, iz Kuča u Bobovište (Primorska krajina); Lagatore (Gornji Bihor), Bijelo Polje, iselili se u Novi Pazar; Jablanica (Rožaje) doseljeni iz Klimenata (Albanija)
    Džupani, staro bratstvo u Rajičevićima

  4. #74
    imported_Invit
    Invité

    Default

    Šabake, staro bratstvo u Bajicama (Cetinje)
    Šaban, ranije Dragoslavljević, grana Borojevića, čiji je rodonačelnik iz Donjeg kraja (Cetinje) prešao u Mužoviće (Ceklin), Rijeka Crnojevića. Starinom od Niša. Jedno vrijeme živjeli na Starom Vlahu (Srbija). Iz Ceklina jedan se odseli 1902. god. u Ulcinj od koga su u susjednom Rječu, drugi u Nikšić, a neki u Resnik (Bijelo Polje); Buljarice (Paštrovići), 1845. god. Vidi: Ivanišević i Ivanović u Donjem Kraju (Cetinje)
    Šabani, bratstvo u plemenu Ljubotinju
    Šabanagić (Redžepagić - Pašić), iz Grijema (Skadar) naseljenici, kod Gusinja, Plava i Novog Pazara
    Šabanagović, i kao: Šabanadžović, a u Hercegnovom (1687. god.) kao: Šabanadžović, srodnici Gojkovića; Podgorica, Tuzi, Skadru, Sarajevu gdje su prešli iz Zete (Bistrice) 1879. god.
    Šabanadžović, vidi: Šabanagović (Ećimović)
    Šabanin (Šavanin), Briska i Gorana (Ulcinj)
    Šabanović, Seštica (Rožaje) u Škalji ogranak Nukovića iz Meduna (Kuči); Bijelo Polje i područna Bistrica, Vilusi, Nikšić ogranak Nenadovića kod Nevesinja, u drugim mjestima na području Nikšića, jesu od Nenadovića iz Gacka; Božurov Do (Piva) gdje su došli iz Prekotarja; Grahovo (Nikšić); Cetinje; Bijela, Herceg-Novi; Bar i susjedni Mide; Lješkopolje (Podgorica) i susjedne Buronje, od kojih su u Vraki (Skadar), porijeklom sa Čeva (Cetinje), srodnici Stojkića; Herceg-Novi; Stabal (Bijelo Polje), srodnici Hodžića u Godijevu i Mušovićima u Bijelom Polju, doseljenici iz Goduše (Pljevlja)
    Šabanovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do) porijeklom izpreko Tare (muslimani)
    Šabanji, Rječ (Ulcinj)
    Šabac (Šabaci), Reč (Ulcinj)
    Šabeljić, Nikšić
    Šabić, u Herceg-Novom
    Šabo, Mojdež, Herceg-Novi
    Šabović, u Mojdež kod Herceg-Novog (u 16. v.) doselili od Gacka (Hercegovina). Od njih su u Toploj i Igalu, Herceg-Novi; Jablanica (Bijelo Polje); iz Kuča prešli u Nikšić, potomci Pervića, pa jedni kasnije kao: Veselić i od njih odseljeni u Drobnjake kao: Kurep, od kojih u Tušini (Žabljak) kao: Veselići Veselinović, a od Janjuš i Adamović u Selcu (kod manastira Dovolja), Zatarje. Odatle Janjuši presele u Srbiju, a Adamovići u Grnčare (Prijepolje), gdje se dosele i neki od Veselića, od njih su Šabović u Potpeću (Pljevlja) potomci Mijajla Šaba Božova Veselića; od tih su u Nikšiću, gdje je došao Panto Đorđijev Šabović; 1878. god. iz Kuča, jedni od Đurđevića pređu kod Plava i Gusinja (1856. god.) gdje su kao: Šabović, te od njih su u Kostićima, Bogaćima i Brestoviku (Bijelo Polje), od kojih su Kalač kod Rožaja i Beganović u Podgrađu (Rožaje); Ibarac (Rožaje) gdje su dobili sadašnje prezime; ogranak Murića u Gornjim Glavicama i Dapcima (Rožaje), doseljenici iz Klimenata (sela Selci), sjeverna Albanija; kod Rožaja potomci Daca Klimenta od Plava; Boljanine, Zaton i Stabna (Bijelo Polje); Plav; u Plavu, ogranak Pljančara iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Plavu i Gusinju, grana Ljuhara iz Zatrijebača (Kuči); Bogajići i Meteh (lijevi i desni), Gusinje; u Vasojevićima ogranak Bakića-Novakovića; Lješkopolje (Podgorica); kod Vladimira (Ulcinj); Kunje (Ulcinj); Kolomza (Ulcinj); Gorane i Gornji Mikulići (Bar); Bar; Mojdež, Herceg-Novi
    Šabovići porijeklom iz plemena Kuč, predak Šabo im se naselio u Plavu i od njega su potomci muslimani. Od Šabovica su ogranci Ferovići, Metovići i Hadžimusovići.
    Šaboj, Rastiš (Ulcinj)
    Šabo (Šabor), Topla, Herceg-Novi; Braiša (Ulcinj)
    Šabotić, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubane (Prilog: Ranko Bubanja)
    Šabotić, Bijelo Polje (Polimlje), od njih su u Makedoniji; Dobrodole, Goduše i Ograđeni (Bijelo Polje), prešli iz područnih Bubanja; Nikšić
    Šabotići iz sela Vrševa (okolina Berana), potiču od Bubanja
    Šaboti'i, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubanje;
    Šabatofović, Kravari (Ulcinj)
    Šavanin, vidi: Šabanin
    Šagin, Oblik (Ulcinj)
    Šagovnović, Baljuše (Bileća) i kao: Šagunović, prešli iz Crne Gore
    Šagovnovići (Šagunovići), rod u selu Baljcima
    Šagovnovići, rod u selu Zeljusi
    Šadović, kod Herceg-Novog i Risna, oko 1693. god. doselili iz Popova (Hercegovina)
    Šain, u Samoboru (Gacko) iz Crne Gore; Brijeg i Crkvičko polje (Piva) oni su od Božovića
    Šainagić, Župa Nikšićka
    Šainaj, Ckla (Ulcinj)
    Šainović, kod Gusinja i toj varoši došli iz Bratonožića; Srpska i Vranjina (Zeta); Vir Pazar i Gluhi Do (Crmnica) i kao: Šajinović ranije Jovović; Budva u 15. v.; Sutomore (Bar); Mide (Ulcinj); Brijeg (Božurov Do), Piva, došli iz Žitina 1882. god.; Vraka (Skadar) došli sa oboda Sozine (Bar); u Piperima ogranak Vulikića
    Šainovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do), porijeklom od Nevesinja
    Šaja, vidi: Šobajić
    Šajinović, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
    Šakabend (Šakabenda), Pljevlja
    Šakić, potomci Šaka Banićevića (Mijajlovića, od Mijajla Vučićeva) i kao opšte, Preobražani iz grupe Bajkovića u Cucama: područje Trešnjeva, Postude (grahovski kraj), Bojov Do i Dolovi. Od njih su u: Kutima, Herceg-Novi i Mostarskom Blatu; kod Risna i Podima, Herceg-Novi u 8. v.; Nikšiću. Od njih su u Dvoru na Uni (Bosna) i na Baniji (Hrvatska), kod Sarajeva i u Anadoliji (Turska)
    Šakići, ogranak bratstva Banićevića u Cucama
    Šakota, Velimlje (Banjani) i kao: Šakotić, Nikšiću, došli iz Hercegovine, porijeklom od Čokorila (Mataruga) iz Cuca (Cetinje) u Zijemlju (Mostar), Dubravama i Kozici a u Crnićima i Trijebnji (Hercegovina) ranije Zlatanić iz Golije (Nikšić); u Gornjim Breznama (Piva) došli od Nikšića
    Šakote, rod u Rudini
    Šaković, Bratonožići
    Šakorunjić, bratstvo u Stubici (Nikšić)
    Šakotić, vidi: Šakota
    Šalapura, Goleša, Mažići i Toci (Pljevlja) i kod Novog Pazara, pa jedni otišli u Srbiju, porijeklom iz Pive, jedno vrijeme kod Kolašina
    Šaletić, Počioke (Bjelopavlići) ogranak Grupkovića
    Šaliprdić, Zvjezd (Pljevlja)
    Šalipura, vidi: Šalapura, Goleša (Pribojska), Mažići i Toci (Pljevlja), doseljenici iz Pive, te jedni se presele 1875/6 kod Novog Pazara i u Srbiju; Drobnjaci, preselili u Goleš (Priboj)
    Šaloun, Budva
    Šalta, Bar
    Šaltić, Bar
    Šalukić, u Krivošijama
    Šalja, Štitarice (Rožaje) i Rožajima iz Šalje (sjeverna Albanija), 1902. god.; u Podgorici
    Šaljanin, Brezojevice (Gusinje) i toj varoši sišli iz Šalja (sjeverna Albanija); u Plavu 1879. god.
    Šaljević, ogranak Milovića u Kučima
    Šaljić, Velika i Gračanica (Plav)
    Šaljukić, Bršno (Župa Nikšićka)
    Šaljunović, Plav (Gornje Polimlje) i područni Meteh (1869. god.), doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija)
    Šaman, Grnčari (Plav)
    Šamanin, Prnjavor (Gusinje)
    Šamanović, Plav, ogranak Šćepala iz Zatrijebča (Kuči)
    Šambak, Herceg-Novi, po nahočetu
    šamić, Pljevlja 1855. GOD.; Mašnice (Andrijevica)
    Šamprdić, Zvjezd (Pljevlja)
    Šamšal, u 15. v. iz Pješivačkog dola kao: Pejović u Tušinu pa u Pitomine (Žabljak), u Drobnjacima prije preseljenja u Nikšić, gdje su se prozvali Šamšal
    Šaner, Herceg-Novi
    Šan (Šani), Bar
    Šaninović, Zasmreče (Kolači) iz Kuča, vidi: Šahovac
    Šanit (Šaniti), Bar
    Šanić, Kričak (Pljevlja)
    Šanović, Mrke i Gostilje (Piperi), Gostilje, Berislavce, Lajkoviće i Srpsku (Zeta), te jedni u Vranjinu uz Skadarsko jezero i Vir Pazar, ranije su se prezivali Prlja
    Šantić, Pješivci (Povija-Krst); Nikšić
    Šanjević, Podgorica
    Šaović, u Podgoricu sišli iz Meduna (Kuča); kod Bijelog Polja
    Šapaljak, u Ulcinj 1875. god.
    Šapić, Kričak (Pljevlja)
    Šapurić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić
    Šapstanić, Gusinje došli iz Bratonožića
    Šaptina, Paštrovići, 17. v.
    Šaraba, vidi: Radović - Kisin
    Šarabaća, u Boku Kotorsku doselili se iz Popova (Hercegovina)
    Šarabić, Baošići, Herceg-Novi
    Šaran, Kotor
    Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
    Šaranac (Vlastelinović) i kao: Šarenac, u Planoj (Gacko), Hercegovina. Potomci Mijaila Vlastelinovića. Odatle pređu u Muževice (podnožje Njegoša), Nikšić. Odatle se vrati Mihailov sin Aleksa (Avdija) u zavičajnu Planu. Od njega su: Avdić u Planoj, Zimonjić u Gacku i Mostaru, Babić u Planoj i Trnovica, Žerajić u Miljevcu i Čitluku, Parežanin u Paniku, Šarenac u Davidovićima, Vlahovićima, Fotnici, Stepenu, Ljubinju, Drežnju i Hudbini. Sva mjesta u Hercegovini. Zatim u Martiniće (Bjelopavlići), Podgorica.Glavnina Šaranaca odseli se na teren između Bistrice i Plašnice (pritoka Tare) i imenuju ga u Plana Kolašinska i tu se sasvim oformi bratstvo Šaranci. Od ovih što su ostali u Martiniće, po ocu Savu Popoviću, od njih Raspopović i kasnije jedna grana Radović u Martinićima. Od jednog Anđelića (Miloševića - Šaranca), povratnika su Anđelići u Hercegovini. Na području Plane Kolašinske razgranaju se (Vlastelinovići) u: Anđelić, Raičević od kojih nastanu: Džaković, Popović, Krivaćević, Simićević, Bećković, Zuković, Bojović, Raićević (Raičević) i drugi. Od potomaka Šaranaca razvije se i pleme Šaranci, na području: Bogomolji, Jelinom Dubu, Rudance, Brajkovači, Gradini, Odrage, Ramovo Ždrijelo, Podima, Paležu, Njegovođi, Šljivanskom, Alugama, Dobri Njugo, Jezerima, Suvodolu i Kršu. Sve kod rijeke Tare i Žabljaka.Srodnici ostalih Šaranaca Babići između Bileće i Gacka. U Plani Kolašinskoj i području Šaranaca u istoimenom plemenu nastanu i prezimena (bratstva): Čičić, od njih Pašić; Vuković (Šaranski), od njih Rondović i Novović (Šaranski) na Đedovom Polju (Žabljak); Bećkovići pređu u Rovca (Podgorica); od Raičevića su i Zakić, Džajivuć, jedni iz Šaranaca pređu kod Mojkovca; od Rajićevića jedni kao: Raičević; od bratstva Ćosović jedni pređu u Kosanicu (Pljevlja) i od njih su Ćorović u Međužvalje (Pirlitor), Žabljak; Nedajno (Piva) od Tufegdžića, od njih su 1889. god. otišli u Srbiju; u Otilovićima (Pljevlja) su Šarančić, koji su prešli iz Šaranaca (Žabljak); od Simićevića jedni kod Šavnika; od Šaranaca ima nastanjenih: u Brvenici, Židovićima i Matarugama (Pljevlja) kao: Šarac; neki kod Grahova (Nikšić); Zukovići su iz Šaranaca prešli u Glibaće (Pljevlja); Knežević, grana Šaranaca i njihov ogranak Radošević nastanjeni su i u srednjem toku Tare, na desnoj obali i dalje; potomaka Šaranaca ima: kod Foče (Hoče), istočna Bosna, pa u Turskoj i Bugarskoj; od Raičevića, od kojih su i Bojović ima naseljenih kod Leskovca, od polovine 18. v. i Bojovića kod Lebana; Leskovac, Kosovska Mitrovica, kao i jednih i drugih u Sijerinskoj Banji, i na desnoj obali Tare u Vaškovu i Prenćanima; u Prenćanima (Pljevlja) su i Zmajević iz plemena Šaranaca; u Goliji (Nikšić) Šarac ogranak Kresojevića od Bileće
    Šaranci, pleme u Hercegovini
    Šaranović, Liješta (Kuči), potomci Šarana Kojina; Nikšić; Mikulići (Bjelice), Cetinje; Bjelopavlići, ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih su u Cetinju i Međulužju (Mladenovac)
    Šaranovici, bratstvo u Mikulićima
    Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
    Šarančić, Otilovići (Pljevlja), doseljenici iz Šaranaca (Drobnjaka)
    Šarac, vidi: Šaranac (Šarac) - Vlastelinović, u Kruševice, Herceg-Novi, oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje), vidi: Šarić; grana Vlastelinović: u Pivi su i kao: Nedić, srodnici Radojičića u Risnu (Boka Kotorska); Mataruge, Židovići i Brvenice (Pljevlja); Previš (Šavnik) 1909. god. iz Zatarja kao: Šarac
    Šarapi, bratstvo u Riječkoj nahiji - Ljubotinj (Obzovica, Drenovi, Gluvi Do, Boguti)
    Šarbajić, u Policama (Berane) srodnici Bojića - Mijomanovića
    Šarbejić, Bar
    Šarenac, u Nikšić su se doselili (oko 1692. god.) i u Kotor, Kumbor i kod Risna (Boka Kotorska); Vraćenovići (Nikšić); Gacko (Hercegovina), grana Kneževića iz Lukovice (Gacko), koji su jedno vrijeme živjeli u Cucama (Cetinje), vidi: Šaranac
    Šarenci, rod u Bilećkim Rudinama
    Šarenci, rod u Drobnjacima
    Šarinović, u Trnovu (Sarajevo) iz Plava (Gornje Polimlje)
    Šarić, u Šekularima (Berane) potomci Vuka Ljevaka, matronomik po babi Šara; Krstac (Golija), Nikšić, pa nekad i kao: Šarac, potomci Kresojevića, od Bijeće, Berane; Bijela, Herceg-Novi; u Zeti
    Šarič, vidi: Šarkić
    Šarkić, Podgorica i Tuzi, ogranak Ivanovića sa Bezjove (Kuči), jedni i kao: Šarič, vidi: Sujković
    Šarkinović, u Plavu i područnim Brezojevicama 1820. god. iz Kuča
    Šarković, Njeguši (Cetinje), u 14. v.
    Šarov, Bor (Bihorska plana), Bijelo Polje, od kojih su u Peći (Metohija)
    Šarović, Đurička Rijeka (Plav), ogranak Đuričana, potomaka Đuričkovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedno vrijeme u Koćima (Kuči); u Plavu su iz Bratonožića; u Vasojevićima, ogranak Vulića - Kovačevića; Nikšić; Golija (Čarađe), Nikšić; Pragi i Orah (Nikšić); Kotor, po majci; Bar; Dubrovsko, Matični Gaj i Komarnici (Drobnjak), ogranak Dobrilovića iz Banjana (Hercegovine) prije Kosovske bitke, drugi u Drobnjacima ogranak su Abazovića (Novljana); Pržnje i Cerice (Gacko), od njih su u Osojnom Orahu (Piva) od 1882. god. ranije Vujačić iz Grahova (Nikšić), porijeklom od plemena Riđana; kod Nikšića ogranak Matijaševića; Nikšić i Podgorica (u 19. v.), a kasnije Petrović; Osatno (Boreč), Hercegovina iz Pive
    Šarovović, Plav, Đurička rijeka, Bogajići (Gornje Polimlje); Lagator (Gornji Bihor), Bijelo Polje
    i toj varoši kao: Ramčilović, od kojih su u Ćitiću (Novi Pazar), porijeklom iz podnožja Kučkih Komova
    Šaronjić, Bijedići (Bijelo Polje), došli iz Šaronja sa Peštera, srodnici su Pićurice u Zmijancima, Radijelju i Ćosovićima u Sjenici
    Šarci iz Pive (Nedajno, Stabna - zas.Orah Osojni), porijeklom od Radojičina iz Stabana
    Šarčević, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u području Bistrice (Bijelo Polje) i Batočine (Srbija); Bistrica (Mojkovac); Ivanje, Pavino Polje, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Orlja i Kostenica (Pljevlja); Batočina (Lepenica), Srbija; Bar
    Šarčević, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
    Šarhomović, Plav
    Šata, Kotor; Ulcinj
    Šatić, Ulcinj
    Šatković, Krtole (Gorji Grbalj) u 16. v.
    Šatorogo, Zlostup (Golija), Nikšić, doselili iz Koleša (Nevesinje)
    Šaćević, Podgorica
    Šaćirović, Derače (Lozna), Bijelo Polje, ogranak Dupljaka, odseljenih u Kominu (Novi Pazar)
    Šaub, Herceg - Novi
    Šaula, Bar
    Šaulić, Žabljak i Junča Do, ranije Pešćenski kraj (Drobnjaci), ogranak Jakšića, grana Mileševića - Mandića; Nikšić
    Šaunig, Meljine, Herceg-Novi
    Šafranović, Kotor
    Šahin, Donji Oblik uz Bojanu, došli iz Gornje Krajine
    Šahinović, Bar; Gusinje i Pljevlja
    Šahman, u Beranama i kao: Šahmar; u Nikšiću i Gusinju, ranije Gruda, od njih su u Lozni i Jagoču (Bijelo Polje)
    Šahmanović, Zaton (Bijelo Polje); Završje i Đurička Rijeka (Plav); Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
    Šahmar, Kotor, vidi: Šahman
    Šahmatović, u Skiću (Plav) 1861. god.; u Plavu 1895. god
    Šahovac (Šaninović), Zasmreče (Kalače), Rožaje porijeklom iz Kuča
    Šahović, Bijelo Polje, područne Lješnice i Bistrica, a u susjednom Tomaševu i kao: Ljubović; Mrđenovići (Gacko) i Šahović (Rudo Polje) porijeklom iz Herceg-Novog
    Šačević, muslimanin iz Podgorice
    Šačnagiš, Nikšić
    Šašalj, iz Pješivaca prešli u Drobnjake, ogranak Perunovića
    Šašikić (Šaškić), u Metehu (Jara), Plav 1903. god.
    Šaškić, vidi: Šašikić
    Šašović, u Pivi srodnici Vojinovića, od njih su u Srbiji
    Šašovići iz Pive (Vojinovići), od Vojinovića
    Šašoroga, Zlostup (Golija), Nikšić, ranije Perović, došli od Nevesinja i Zubaca (Trebinje), porijeklom od Vukalovića
    Švamadli, Herceg-Novi
    Švarc, Meljine, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
    Švarcer, Budva, po majci
    Švarcapel, Herceg-Novi
    Švalaj (Švalej), Nikšić
    Švec, Kotor
    Šglović, Orahovice (Risan) u 15. v. došli iz Golije (Nikšić), kasnije Vuksanović
    Šebek, područje Bistrice i Zaton (Bijelo Polje); u Podgorici
    Šebeković, Boljanine (Bijelo Polje), došli iz Berana
    Šebec, Bistrica, Jablanovo, Zaton, Rasovo i Mostir (Bijelo Polje), ogranak su Cerovića iz Tušine (Žabljak)
    Šebović, Bijelo Polje
    Šeboj, Kuči
    Ševalja, Donji Stoliv (Tivat)
    Ševaljević, Cetinje; Kotor
    Ševaljević (Podubličanin), Njeguši (Cetinje)
    Ševaljevići, bratstvo u Rajićevićima
    Ševaljevići, rod u Novom
    Šević (Kiković), Kuči
    Šegahić, Pljevlja 1867. god.
    Šegon, Kotor
    Šegotić, Kotor
    Šeinagić, Nikšić
    Šekarić, Vraćenovići i Pilatovci, ranije u Vranjoj Dubravi (Bilećke Rudine) pa u Ulog (Kalinovnik) kao: Pekara
    Šekić, Pljevlja 1898. god.
    Šekujez, i, Ulcinj
    Šekularac, potomci Petra Šekularca, iz Šekulara (Berane) i ogranak Rajkovića iz Šekulara prešli u Sandžak; u Gusinju; Gusinje kod Plava, Gusinje (Gornje Polimlje) i Peći (Metohija), Goraždevcu, Crnom Vrhu i Sili (Bijelo Polje), jedni negdje u Metohiji, u Kosovu, Glogovcu (Gnjilane), Hajna, Reka, Mešine, Tirenca, Ojanovica, Rojanovci i Bušnice (Kosovo) i nekim mjestima Srbije, porijeklom iz Šekulara (Vasojevići)
    Šekularci, iz Šekulara kod Andrijevice
    Šelović, u Plavu
    Šemović, kod Novog Pazara su iz Budimlja (Berane)
    Šenebek, Herceg-Novi
    Šenk, u Podgorici
    Šenker, Kotor
    Šenkol, Ulcinj
    Šenković, Zaljutnica (Golija), Nikšić
    Šenkotić, Nikšić
    Šenović, Donji Banjani (Nikšić), vlastela; Plav, Budimlja (Berane) i kod Plava
    Šeović, Rudo Polje (Plav); Brezojevice (Gusinje) i toj varoši
    Šepac, Renovac (Užice), doselili od Pljevalja
    Šepić, Kričak (Pljevlja)
    Šeremet, Herceg-Novi
    Šerović, u peraškim naseljima i Đenoviću došli iz Zalaza (Njeguši), Cetinje, ranije Lukrecija; Kotor
    Šesta, Začir (Ljubotinj) 1494. god.; Rijeka Crnojevića, kasnije: Kolina, Džongaz i Radišić, srodnici Ostojića u Crmnici
    Šestavić, u Gusinje došli iz Bihora (Bijelo Polje)
    Šestan, Šestani (Primorska krajina), preci Čukurela iz Škrelja (Albanija); Bar; Salč (Ulcinj); Kotor u 14. v.; Rijeka Crnojevića došli iz Šestana (Primorska krajina); Nikšić
    Šestić, Duklija (Dukla = Podgorica), Biriziminio (Medun), u Podgorici jedni su i kao: Popović = Stijović iz Lješkopolja
    Šestović, Podgora (Pljevlja); Kičeva (Bijelo Polje) od kojih su kod Gusinja i toj varoši; Stožer (Bijelo Polje)
    Šestokril, u Perast, starinci; Njeguši (Cetinje)
    Šestokrili, staro bratstvo u Rajičevićima
    Šestokrili, staro bratstvo u Perastu
    Šestorkilić, uPerastu (Boka Kotorska) 11. v.
    Šećerkadić, Pljevlja
    Šećerković, u Drobnjacima ogranak Lazarevića a ranije Kujundžić, grana Novljana; Cetinje
    Šećerović, Pljevlja ogranak Kujundžića iz Drobnjaka
    Šećković, u Drobnjacima, grana Đedovića - Novljana
    Šehović, Nikšić, pa prešli u Sutivan (Bihor), Bijelo Polje, porijeklom iz Korjenića (Trebinje); Bijelo Polje; Plav i Gusinje; Bar; Baljci (Bileća); Korjenići i Panjevića Omeđine (Trebinje) došli iz Risna (Boka Kotorska); Podgorica
    Šehovci, vode porijeklo od Vujičića iz Grahova (prešli prije 300 god u okolini Sarajeva)
    Šećković, Šekulari (Berane) i u toj varoši
    Šešević, Tuzi
    Šešelj, vidi: Šešlija
    Šešlija, Bratoč, Podosoje, Kukolju, Sudžumu i Bilećima (Nevesinje), Miruše (Nikšić), ranije Milobratović pod Trebjesom (Nikšić), kao: Papić = Šešelj
    Šešoval, Podgorica ogranak Matovića iz Ćeklića (Cetinje)
    Šian (Šiani), Bar
    Šibalija (Brašković = Potolić), u Poviji i Britvić = Brajković u Pješivcima i jedni 1715. god. prešli u Pitomine (Drobnjak) i kao: Šibalić, najranije kao: Potolić u Grudama (Tuzi), potomci vojvode Bogdana Potoljića. U Brajkovićima (Drobnjak) i kao: Britvić, kao što su u susjedstvu Jojići = Kokošar grana Potoljića, od njih u Čačak, Valjevo i Kragujevac; Pljevlja 1879. god.
    Šibalije, bratstvo u Jezerima drobnjačkim
    Šibalić, vidi: Šibalija
    Šibek, u Perast (Boka Kotorska)
    Šibenčanin, Kotor
    Šivljančanin, Šljivansko (Drobnjak), ranije Grgurević u Zaljuti (Žabljak), ogranak Zlatnopojasevića, potomci Novljana, od njih su u Bukovici (Šavnik), vidi: Šljivančanin
    Šigarević, Morinj (Boka Kotorska)
    Šijak, Gusinje porijeklom iz Srbija
    Šijaković, Gusinje 1910. god.; Andrijevica; Ovrhovine (Pljevlja)
    Šikmanović, Šikmanovići (Podgorica), ogranak Bojanovića u Ponarima (Zeta), od njih su u Balabanima (Zeta) i Ulcinju 1890. god.
    Šiković (Odović), ogranak Miloševića (Lopoćana) u Vasojevićima
    Šilić, Herceg-Novi
    Šilković, ranije Šiljković, u Plavu
    Šilobad, Slivnica Površ hercegovačka, ogranak Ilića, porijeklom iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje
    Šilobadi, bratstvo u Slivnici
    Šilović, Orahovo i Berovo (Kuči); Perast (Boka Kotorska) i kao: Širović
    Šilojević, Nikšić
    Šilop, Perast (Boka Kotorska)
    Šiljak, ogranak Klajevića (Šiljaca) u Pljevaljskom polju, Bušnji i Lađanima, a u Pušini, Ritošići i Pablaću iz Bličkova, pa jedni kao: Ristanović, drugi kao: Šiljci, -ak, a od Kljajevića i kao: Kljejević, sve to na području Pljevalja; Bistrica (Bijelo Polje) kao: Cmiljanić, a u područnom Sokolcu i Tomaševu (Pavinom Polju) i kao: Šiljaković; u Podgorici, a u Skadru iz Crne Gore
    Šiljaković, u Tomaševu i Sokolcu (Bijelo Polje), vidi: Šiljak
    Šiljanović, i kao: Štiljanović, u Paštrovićima od kojih su u Sremu i Ukrajini
    Šiljević, Nikšić
    Šiljegović, Kuti (i kao: Nikolić), Presjeka, Srbina i kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom iz Makovine (Čevo), Cetinje, oko 1687. god.; Rilja (Nevesinje), Hercegovina, doseljenici iz podnožja Trebjese (Nikšić) od njih su u Maloj Hercegovini (Rusiji)
    Šiljković (Behrović), Plav 1883. god., vidi: Šilković
    Šimakić, Ulcinj
    Šimac, Kotor
    Šimin, Trstenik (Rat), poluostrvo Pelješac, došli iz Stare Crne Gore
    Šimić, Bar
    Šimković, u Plav došli iz Anadolije (Turska)
    Šimović, Orahovo (Kuči), identično Šilović u Kučima
    Šimrak, Sasovići u Boku došli (1698. god.) od Nevesinja (Hercegovina); kod Perasta su iz Bosne
    Šimun, Mratinje, Brljevo i Mala Crna Gora (Piva), od njih su u Maoču (Pljevlja); Kubasi (Grbalj)
    Šimuni iz Pive (Mratinje, Brljevo) porijeklom od Vukovića iz Mratinja
    Šimunović, Bogdašići (Grbalj) u 13. v.
    Šindić, u Pašinu vodu (Drobnjak), došli iz Pljevalja 1873. god.
    Šinid, Herceg-Novi
    Šindiš, Žljijeb (Boka Kotorska); Risan od njih Riđanović u Riđanima (Nikšić) pa u Lukavac, Vrenoj Dubravi i Piragiće (Hercegovina)
    Šindler, Herceg-Novi
    Šindolić, Podgorica, od njih su kod Harkova (Rusija) i kao: Vukotić-Ivanović iz Ponara (Zeta)
    Šinkola, Pistula i Štoj (Ulcinj)
    Šinožar (Mihajlov), Kruščice (Donji Banat), sa ograncima: Avramov, Ropotin, Svrkin, potomci Mihajla doseljenika iz Crne Gore
    Šinolić, Kosijeri (Cetinje)
    Šipek, Nikšić
    Šipilović, Pljevlja
    Šipić, Kotor
    Šipka, u Pivi, vidi: Šipčić
    Šipkar (Šipkari), Šalja (Bijelo Polje)
    Šipovac, Rast (Hercegovina), porijeklom iz Drobnjaka
    Šiptar, u području Bistrice (Bijelo Polje)
    Šipura, Podgora (Pljevlja)
    Šipčić, i kao: Šipka, Knez Do (Piva) ranije kao: Mandić došli iz Mrežice podnožja Volujaka grana Maleševaca i neki pređu kao: Šipka = Šipčić u Boričje (Pivska planina), Straševinu, Mrošnicu i Dragovu Luku (Nikšić); Malu Crnu Goru na ušću Sušice u Taru, te su i kao: Tomčić, od njih su u Nikšiću i nejgovoj okolini, odseljeni kao: Dubovina u Jabuci - Jahorina; Cetinje
    Šipčići iz Pive (Crna Gora, Pirni Do), starinom od Kneževa Dola u Rudinama
    Širibek, Herceg-Novi
    Širković, u Cucama (Cetinje) 1566. god.
    Širnbek, Herceg-Novi
    Širović, u Perast su još (14. v.) došli iz Hercegovine; Podgorica; Cuce (Cetinje); Cetinje
    Širovići, staro bratstvo u Cucama
    Širon (Široni), Meljine (Trešnjevo), Herceg-Novi
    Širočanin, iz Široke (Primorska krajina) došli u Rijeku (Rijeka Crnojevića), vidi: tamošnji Vukotić
    Širć, Sveti Đorđe (Ulcinj)
    Šit (Šiti), Štoj (Ulcinj)
    Šitić, Meljine, Herceg-Novi
    Šifrić, Baričje (Piva)
    Šiša, Herceg-Novi
    Šišević, ogranak Popovića - Lipovaca, doselili iz Građana 1796. god. Od njih su: Kopilović u Skadru, odseljeni Š. Blagaj (Hercegovina) i Zlatarevo (Foča), Srbija; Ponori i Bistrica (Zeta)
    Šišelović, Lješkopolje (Podgorica)
    Šišić, Herceg-Novi
    Šišković, Pljevlja
    Šišlović, Lješnjani (Podgorica)
    Šišmanov, Kotor oko 1371. god., a 1540. god. kao: Šišmanović
    Šišović, grana Šišojević - Šišovića, potomci su Lješa koji je došao od Prizrena u Ponare (Donja Zeta), pa jedni pređu kod Rijeke Crnojevića; u Drobnjacima ogranak Čepića (Lipovaca) iz Morače; u Morači grana Rakočevića
    Šišojević, Vranjina na Skadarskom jezeru; u Šišojevićima 1493. god.
    Šišojevići, staro ime plemena Građana
    Škaban, u Kotoru
    Škaljarin, u Prčnju kao: Veron, a u Škaljarima (Boka Kotorska) kao: Škaljarin
    Škamičić, Herceg-Novi, po nahočetu
    Škampra, ogranak Bulajića
    Škanata, Donja Lastva (Tivat) i kao: Škanatić, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat) porijeklom iz Grčke
    Škanatić vidi: Kanata
    Škanatović, u Tivat došli iz Stare Crne Gore
    Škanović, u Bar prešli iz Budve
    Škanjara, Prijevori (Budva)
    Škarić, Podgorica
    Škaro, Herceg-Novi
    Škacat, u Kotoru i Budvi ogranak Kapisoda
    Škaperin, u Zeti
    Škatarić, Mikulići (Bjelice), Cetinje, od kojih u Matagužima (Zeta) i Vraki (Skadar)
    Škerlet, Žljijeb, Herceg-Novi
    Škerletić, Žljijeb i Presjeka, Herceg-Novi
    Škero, u Kamno i Žljijeb, Herceg-Novi došli iz Klobuka (Trebinje)
    Škerović, Njeguši (Cetinje); ogranak Đurovića (Grupkovića) u Bjelopavlićima; Kameno, Herceg-Novi
    Škerovići, bratstvo u Dugom Dolu
    Škerovići, bratstvo u Petrusinovićima
    Škiljev, iz Pive u Kulu (Glasinac)
    Škiljević, Piva, od kojih su u Kuli (Glasinac) na Romaniji; Banjani (Nikšić)
    Škiljevići iz Pive (Pirni Do), porijeklom iz Banjana od Pejovića
    Škejz, Ulcinj
    Škobalj, Podgorica; Podi, Herceg-Novi; Konjevići, Prijevor i Škaljari, Herceg-Novi, od njih su u Muslim Rijeci; Kotor i kod Risna
    Šković, u Rožaju
    Škoda, Pljevlja 1879. god.
    Škodra, Ulcinj
    Škopelj (Škoplja), Đurmani, Bjelila, Đenđinovići i Sutorina (Bar); u Baru (16. v.) porijeklom iz Stare Crne Gore
    Škordio, Kotor
    Škoro, Nikšić
    Škof, u Podgorici
    Škrapulj, Ljubotinj (Cetinje)
    Škrapulja, Prekornica (Cetinje)
    Škrel (Škrelj), Štoj (Ulcinj)
    Škrelj, vidi: Šrel, u Biserska sela (Bijelo Polje) i kao: Šrijelj došli iz Šrijelja (Rugovska klisura), porijeklom iz Škrelja (Malesija), sjeverna Albanija; Sveti Đorđe i Štoj (Ulcinj) iz Škrelja (sjeverna Albanija)
    Škrelja, Rudo Polje (Gornje Polimlje)
    Škrema (Pkremi), Sveti Đorđe (Ulcinj)
    Škretić, Vladimir (Ulcinj)
    Škretović, Krute (Ulcinj)
    Škrivanić, Radovanići (Grbalj)
    Škrijev, vidi: Tutić
    Škrijel, Kosovica (Rožaje) i Javorje (Berane), vidi: Škrelj
    Škrijelj, Dašča Rijeka, Javorje, Murovac i Ćosovice u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz Rugova, a u 18. v. tamo iz Škrijelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; vidi: Škrelj
    Škrnjić, Uskoci (Drobnja)
    Škroboca, Kotor
    Škudra, u Kotoru 1585. god.
    Škukja, Široke (Donja Krajina), došli iz Brdica
    Škuletić, Škuletići, Cerovo (Pješivci), od njih su u Jagodini (Šumadija), Žabljaku (Drobnjak); u Pivi; Bukovici (Pljevlja); Vranjanima (Užička Požega); Cetinje
    Škuletići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
    Škulj, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
    Škuljić, Savina i Žljijeb, Herceg-Novi
    Škundić, Miločane (Nikšić)
    Škuntić, Gusinje i Plav, ogranak Novića iz Pipera
    Škuper, Ostros uz Skadarsko jezero, od kojih su kod Zadra (Dalmacija)
    Škupor, Nikšić
    Škurić, Bar i Kotor
    Škurta, Sutomore (Bar) 1876. god.
    Škutar, Budva
    Škutić, u 16. v. u Spič (Sutomore) doselili iz Zete, od njih su u Baru
    Šlak (Šlaku), Bar i Ulcinj
    Šlaković, Bar
    Šlang (Šlangu), Bar i Ulcinj
    Šljakić, Police (Berane); Zagrađe (Andrijevica)
    Šljaković, Dobre Vode (Bar)
    Šljivančanin (Šivljačanin), Zagulj, Šljivansko (Šaranci), Žabljak, ogranak Grgurevića, Grana Zlatopojasovića (Novljana) i odseljeni u Bosnu, vidi: Šivljačanin sa ograncima Vukićević i Bulić
    Šljivić, Vrbova (Crljenica) i Crni Vrh (Pljevlja) i Bistrica (Bijelo Polje)Šljivo, Mrčevice, Bukovice i Gradac (Pljevlja)
    Šljuka, Babine, Bijela brda, Gradac, Zvijezd, Jabuka, Mataruge, Mostišta, Podgora, Obarda, Otilovina, odavde u Omorine kao: Šljuka = Čočo, porijeklo iz Riđana (Nikšić)
    Šljuka = Čočo, vidi: Šljuka
    Šljukar, Nikšić
    Šljukić, Nikšić; Bršno (Župa Nikšićka); Gradac (Pljevlja)
    Šmaković, Dobre Vode (Bar)
    Šmigović, Pljevlja
    Šmirak, Sasovići, Herceg-Novi
    Šnicar, Herceg-Novi
    Šnuro, Kotor i susjedni Muo
    Šnjajder, Podgorica
    Šobajić, Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Kadovića. Porijeklom iz Šapca (Srbija), pa u Nikšić, jedni pređu 1885. god. od njih su Šaja u Osijeku (Visoko), Bosna, neki presele u Pješivce; u Pivi su ogranak Bajagića
    Šobić, u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) ogranak Vulovića - Novljana
    Šobotić, Tucani (Bijelo Polje), srodnici Bubanja
    Šobfanac i kao: Šofranac, u Nikšiću
    Šovran, Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore
    Šojić, u Klancu (Rožaje) i kao: Košuta
    Šolaga (Šoljaga), u Paštrovićima 1742. god., vidi: Šoljaga
    Šolević, Šole, iz Lijeve Rijeke (Podgorica) u Sekirače (Kuršumlija). Od njih Šolević, Jovanović i Vuksanović, vidi: Dujović
    Šolović, ogranak Jojića, iz Pješivaca i Spiča (Bar) prešli u Drobnjake
    Šoljaga, u Buljarici (Đurovići), Paštrovići došli do 1600. god. kao: Šolaga, pa jedni kasnije i kao: Đurović i Brežanin (Kovaženda); u Sutvaru (Grbalj) došli su iz Paštrovića
    Šoljanin, Bistrica (Bijelo Polje)
    Šoljunović, u Plavu i Metehu (Gusinje) 1910. god.
    Šomlać, kod Bara
    Šonja, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
    Šor, Ulcinj (u 13. v.), vlastela
    Šorai (Šoraji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
    Šoraja, Ćeklići (Cetinje)
    Šoraji (Šorai), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
    Šoran, Zalazi (Kotor)
    Šorbonji, rumunski rod u selu Ždrelu
    Šorović, Ugnji (Cetinje), od kojih su u Tuđemilima (Bar); Crmnica
    Šorovići, bratstvo u Limljanima
    Šorovići, staro bratstvo na Ugnama
    Šorovići, bratstvo u Tuđemilima
    Šortan, u Morinju (Boka Kotorska)
    Šot, Kotor
    Šoć, Šoćeva glavica - Kusovača (Dobrska sela), Cetinje, potomci su Vukca iz Šoš gore (Šoši), Skadar. Od njih su u Berislavcima (Zeta), u Orahu (Vir Pazar), Grilu i Malom Boriču (Vraka), Skadar i kao: Šoćaj; vidi: Šoćević
    Šoćević od Šoć, u Vraki (Skadar); u Ljubotinju, od njih su Miković, spominju se u Povelji kralja Stefana Dečanskog i Dečanskoj Hrisovulji 1330. god.; u Kotoru kasnije i Izat 1435. god.
    Šoći, bratstvo u plemenu Ljubotinju
    Šofran, Šišići (Tivat) u 14. v.; Pobori (Budva), vidi: Šofranac
    Šofranac (od Šofran - Šako Ražnjanov), Rijeka, Rvaši, Bobija i Žabljak (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak potomci Krstića, sina Leke iz Pipera, najsrodniji Jovićevićima, Pejakovićima, Ražnjatovićima; Podgorica; Bar; Ulcinj 1895. god.
    Šošanić, u Šekularima (Vasojevići) ogranak Dašića
    Šošić, Bar; u Podgorici
    Šoškić, u Bratonožićima (1628. god.), srodnici Gilića. Od njih u Gračanici, Kraljima, Ulotini (Gornji Vasojevići); Gusinju i Plavu (1912. god.) i područnom Vojnom Selu, Meteh i Viševu
    Šošković, Vojno Selo (Plav)
    Šoštarko, Kotor
    Špadijr (Šapadijer), Donji Kraj (Cetinje) od naziva: kovač mačeva. Od njih u: Cetinju, Crmnici, Grliću (Bjelopavlići); Kotoru; Budvi; Nikšiću
    Špadijeri, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
    Špadijeri, bratstvo u Brčelima
    Špadijeri, bratstvo u Limljanima
    Špadić, Herceg-Novi i okolina
    Špajak kasnije Drobnja, u Dobrinji (Bijelo Polje), došli iz Strane (Sjenica)
    Špalek, Cetinje i Herceg-Novi
    Špan (Španjola), Borkovići (Piva)
    Špancig, Herceg-Novi
    Španja od Španja, Lužani starosrbi, na području rijeke Zete i Morače
    Španjo, ogranak Dedejića u Đedovom Polju (Žabljak); Prošćenje i Palež (Žabljak); porijeklom iz Čeva (Cetinje); Cuce (Cetinje); Pješivci
    Španjan, Bobota (Crnogorsko Primorje)
    Španjević, Dobrilovina i Gojkovići (Mojkovac), od njih u Nikšiću i Podgorici
    Španjola, vidi: Špan
    Šparović, u Peraška naselja, Morinj i Kostanice (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Risan, Kumbor i Herceg-Novi ogranak Mršića iz Čičeva (Hercegovina); u Morinj, Herceg-Novi jesu iz Nikšića
    Špeković, Gornji Ulići (Rijeka Crnojevića)
    Špikulj, Nikšić
    Špilar, u Sasoviće i okolini Perasta (Boka Kotorska) došli su iz Trsta
    Špirkić, Cetinje
    Špirović, Cetinje; i kao: Špirto Malta, Igalo i Sutorina, Herceg-Novi u 16. v. došli iz Grčke
    Špićanović, Vraka (Skadar), Albanija porijeklom iz Zete
    Špica, Miljevići (Pljevlja); u Pješivcima 1326. god.
    Špičanin, u Baru prešli iz susjednog Špiča (Spiča), Sutomore
    Špojak vidi: Drobnjak, u Dobrinji (Bijelo Polje)
    Šprem, Dobrota (Kotor)
    Špuzić, Ulcinj
    Špužanin, porijeklom iz Spuža, iseljenici
    Špur, u Podgorici
    Šramadci, Herceg-Novi
    Šrović, u Peraška naselja prešli iz Stare Crne Gore
    Štagaj, u Ckla (Skja), Gornja Krajina, a u dotičnim Kovačima kao: Kovač
    Štampić, Kotor
    Štancing, Herceg-Novi
    Štanjan, Bobice i Mala Lina (Ulcinj), sišli iz Gornje Krajine
    Štedović, Zvjezd (Pljevlja)
    Šteković, prezime pretku glavnih bratstava u Vitasovićima
    Štern, Kotor
    Štefanović, Podgorica; u Cetinju iz Sombora
    Štetibradić, u Podgoricu sišli iz Zlatice (Kuči)
    Štibić, Podgorica
    Štikula, Nikšić u 17. v.
    Štileta, Lješević (Grbalj) 16. v., doselili iz Albanije, a drugi u Grblju iz Stare Crne Gore
    Štiljanović, Vitov Do (Bečići), Budva u 15. v. Oko 1498. god. jedni odoše u Šišatovce (Srem), drugi u Požar (Bjelopavlići) i Ukrajinu, mijenjano prezime u Paštrovićima kao: Stilanović, Bilanović i Desnica; Boljevići (Crmnica)
    Štiljanović, bratstvo u Boljevićima
    Štipar, u Vasojevićima ogranak Rabrena iz grupe Mijomanovića
    Štirkić, Podgorica; u Vraki i Skadru (Albanija) jesu iz Crne Gore
    Štirović, Podgorica
    Štitalj, u Vasojevićima
    Štitar, Kotor
    Štjefen (Štjefit), Rječ (Ulcinj), od njih u Skadar
    Šthefni, Štoj (Ulcinj)
    Štogić, Bar
    Štrbac (Štrpac), Banjani (Nikšić) 1428. god.
    Štratiko, Meljine, Herceg-Novi
    Štrikić, srodni Mrčaricama iz Pipera, pa Žabljak uz Skadarsko jezero, Spuž, Podgorica i Skadar
    Štrihaljenović, Boljevići (Crmnica) 1694. god.
    Štroka ranije Mican, u Kričku (Pljevlja)
    Štripac (Štibpi), u Štrpcima (Banjani), odselili
    Štrul (Štrol), Herceg-Novi
    Štukanović, Perast (Boka Kotorska)
    Štukelja, Štukeljina glavica (Golija) i Pecirepovo Polje u Goliji (Nikšić)
    Šturanović, Ozrinići (Nikšić)
    Šutovici iz Prošćenja, opstina Mojkovac
    Šćekić, kod Plava, Gornja Sela, kod Berana, Vasojevići, Vemića Krš, Štitari, a u Zatonu (Bijelo Polje) kao: Asanagić, srodnici Ojdanića pa odseljeni kod Donjeg Milanovca i kao: Ojdanić i Petronijević. Neki su prešli kod Valjeva, a jedni u Vlah i Rastoke (Bijelo Polje) kao: Šćekić
    Šćekići iz Kurikuća kod Bijelog Polja
    Šćepal (Šćepala), Zatrijebač (Kuči), jedni i kao: Šamanović, i kod Plava
    Šćepan Mitrov, predak bratstva Bigovića
    Šćepanica, Milovići (Grbalj)
    Šćepanov, Bar
    Šćepanović, Rovca (Podgorica) pa u Donju Moraču (Kolašin), Buovac (Mojkovac), Mojkovac, Polja (Mojkovac), Kičevo, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), jedni su prešli u Šćepanovića Rupe (Bjelopavlići), u Bogmiloviće (Pješivci); potomci Nikšića iz Župe Nikšićke (Gojakovi potomci); Mokro (Šavnik) sredinom 19. v. kao: Vulić i jedan (od Krsta) u Nikšiću Vulić i Šćepanović; iz Popova (Hercegovina), ogranak Vulovića Novljana u Banjane pa Lukovo (Nikšić); Drobnjacima (Gornja Bijela - Šavnik) po braći Šćepanu i Đuru; Zagarač (Danilovgrad) i Podgorica, porijeklom iz Bratonožića; Kosijeri (Cetinje); Lješnjani, grana Vukčevića, od njih su u Darzi (Bar); Tudurovići (Budva); u Nikšiću grana Vulovića
    Šćepanovići - Zagorčani, bratstvo u Zagorku
    Šćepanovići iz Rovaca, selo Višnje
    Šćepanovići - Đurići - Radmanovići, bratstvo u Povrpolju
    Šćepančević, u Brajićima (Budva) i kao: Stjepančević
    Šćepić, Bar; Sutomore (Bar) 1909. god.
    Šćepičević (Sćepičević), Paštrovići 1741. god.
    Šćepković, u Cuce (Cetinje) 1566. god.
    Šćepović, Rasno i Zalug (Pljevlja); Kržanja (Kuči); pa u Podgorici, Rijeci Crnojevića, Plavnice (prvobitno) u Zeti, Cetinju, Nikšiću, Baru; u Darza (Ulcinj); Podgorica, od kojih su u Rijeci Crnojevića i Šavniku (1903. god.); Zalug (Pljevlja) iz Rasnog
    Šćepčević, Lješansko područje (Podgorica) 1757. god.; u Gluhom Dolu i Podgori (Crmnica); Cetinje; Boka Kotorska; Njeguši (Cetinje) pa kao: Petrović
    Šćepčević, bratstvo u selu Ovtočiću
    Šćepčevići u Herakovićima
    Šćetbradić, Podgorica
    Šćetović, Kržanja (Kuči), od njih su u Podgorici i Nikšiću; Rijeka Crnojevića; Berane; Ilovik, Čitluk
    Šćut, Selca (Plav)
    Šubara, Kričak (Pljevlja); Kruševice, Herceg-Novi
    Šubarica, vidi: Šubarić
    Šubarić, Prenčane i Maoče (Pljevlja); Nikšić
    Šuberić, Morine i Meterizi, Herceg-Novi
    Šubert, Kotor i Muo
    Šubić, Đurđevića Tara (Pljevlja); Bratonožići
    Šujak, i kao: Šujac, Piperi, od njih su u Kolašinu, Plavu i područnom Grančaru i Budimlju (Vasojevići)
    Šujac, i kao: Šujica od Šujak, u Piperima a u Gusinju kao: Šujaci
    Šujaci su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
    Šujić, u Kotoru oko 1400. god.
    Šukačević, Zeta
    Šukić, Nikšić
    Šukić (Milenković), u Nemini kućama (Kosaj), Sopot
    Šuković, Morača ogranak Erakovića, od kojih su u: Kolašinu, Kosovu, Sandžaku i Americi; Zaton (Bijelo Polje); Čevo (Cetinje), došli iz Šehovića (Niš); Blatica i Štitarice (Mojkovac); Bakovići (Kolašin) i Manastir Donja Morača; Kuči, Grahovo (Nikšić), ogranak Vujačića, od njih su u: Crkvicama (Oputne Rudine), Nikšić i u Kazancima (Golija), Nikšić; Stepen (Gacko) kao: Proroc iz Boke Kotorske
    Šukurica, Kostići, Zaton, Raklje i Brestovik (Bijelo Polje)
    Šulenda, Pješivački Mali Do, Bogdašićima, starinci, kasnije Antonović i Milunović, od njih su u Ulcinju
    Šulović, Pljevlja 1863. god.
    Šulmenster (Šulmenšter), Meljine, Herceg-Novi
    Šulc, Cetinje 1871. god.
    Šuljak, Rose, Herceg-Novi; Budva
    Šuljan, Herceg-Novi
    Šuma, vidi: Dojčević
    Šumanović, Bare Šumanovića (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla, od njih su i Marković - Mlatišuma, kod Kragujevca
    Šumar (Dojčević - Dakčević) kasnije Dapčević, u Brajićima i Poborima (Budva); Budva
    Šumar, Kulin i Raška (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
    Šumarac, Okulin, Raška i Šumarice (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
    Šumić, ogranak Riđića u Pivi; Podi, Herceg-Novi iz Pipera; Budva
    Šumići iz Pive (Stabna - zaselak Jasen), starosjedioci
    Šumpe, Herceg-Novi
    Šumtić, Berane
    Šundek, Dušanići i Komoran (Pljevlja); Stevanovac (Mojkovac), ogranak Šundića iz Župe Nikšićke
    Šundić, Manastir Morača; Vasiljevići (Župa Nikšićka) i Nikšić, od njih su u Zavali Piperskoj, Sandžaku, Vranjini na Skadarskom jezeru i Vranićima (Zeta), poslije 1879. god. oni su od Dipića, grana Trebješana i kao: Bušković
    Šundra (Šuncuk), kod Risna i Herceg-Novog došli iz Hercegovine
    Šundrak, Herceg-Novi
    Šuntić, Vrbica i Petnjik (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa jedni sišli u Berane (Vasojevići)
    Šunjević, ranije: Ćorac, u Vasojevićima, grana Mijomanovića; Vraka (Skadar), Albanija, ogranak Bečića, porijeklom sa Čeva (Cetinje), pa jedni kao: Ćorović i Mrgudović. Od svih ima u Peći i okolini (Metohija), Gornjem Milanovcu, Podgorici i Toplici (južna Srbija); Vraka (Skadar) neki kao: Ćorović = Pranvera = i Mrgudović kod Peći i Podgorice, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
    Šupeković (Hajarović), Bobovište uz Skadarsko jezero
    Šupić, potomci Maleševaca na lijevoj obali Trebišnjice (Vraćenovići i Počekovići), Nikšić, u Goliji kasnije Perišić; ogranak Nikolića iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, prešli kao: Knežević i Damjanović u lavsku, Uvjeće i Krelinu (Trebinje), Hercegovina; u Podgorici
    Šupkić, Pelino (Bar)
    Šupljoglav, Cetinje; Herceg-Novi, doselili iz Cuca (Cetinje)
    Šupljoglavi, rod u Hercegovini
    Šurbatović, Župa Nikšićka, došli iz Gornjih Pješivaca potomci Bogdanovi; Cetinje
    Šurbatovići iz sela Brsna kod Nikšića
    Šurić, Nikšić i dotični Dragovoljići, a preseljeni u Drobnjake kao: Šućur
    Šurla, Ulcinj, porijeklom iz Afrike, jedni kasnije kao: Brašnja
    Šurović, u Pivi ogranak Stanojevića iz grupe Branilovića
    Šuster i Šusterović, u Gluhom Dolu (Crmnica), došli iz Oblika (Primorska Krajina); Herceg-Novi
    Šusterović vidi Šuster
    Šusteri - Dobrilovići, bratstvo u Gluhom Dolu
    Šusteri, zagranak bratstva Šustera-Dobrilovića
    Šutaj, u Oblik (Ulcinj) došli iz Škrelja (sjeverna Albanija)
    Šutal (Šutalo), Donje Hrasno, Svitovi, Dašnica i Kozarice (Hercegovina), porijeklom iz Riđana (Nikšić); Podgorica
    Šutalo, u Podgorici, vidi: Putal
    Šutanović, u Bjelopavlićima jesu ogranak Pavićevića
    Šutilović, Kuči
    Šutinović, u Komanima (Podgorica)
    Šutić, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili se iz Polja (Mojkovac); u Potkubašu (Dabarsko Polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
    Šutković, Sjenica i Doljani (Kuči), ogranak Ivanovića. Od njih su u Radetini (Rožaj) i kod Novog Pazara
    Šutović, Prošćenje (Mojkovac); Radetina (Rožaje) iz Podgorice; Nikšić; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor
    Šutonja, u Mirušama (Nikšić), ogranak Komnenića
    Šutulović, Podgorica rod Jovovića iz Kuča
    Šućur, Lukovo (Nikšić) ranije Savić i u Dragovoljićima i kao: Šućurović, ranije Šurić. Od njih u: Žabljaku, Pasji Nugao (Rudinicama), Piva i Crkvine (Glasinac), Romanija; Kotor
    Šućuri iz Pive (G.Rudinice), doseljenici; Dragovoljaci (Lukovo) kod Nikšića
    Šućurović vidi: Šućur
    Šuša, Donje Dragačevo (Srbija) iz Bijelog Polja (Polimlje)
    Šuše, isto što i Šuša
    Šušić, u Drobnjacima od Kosovića a drugi od Jovović, su grana Zlatnopojasovića (od Jova Zlatnopojasovića); Prenčane (Pljevlja) i kao: Jovović, prešli iz Šaranaca (Drobnjak); Donje Dragačevo (Srbija), doseljenici iz Drobnjaka pa jedni i kao: Bjelobrda (Bjelobrković); drugi u Ljesku (na Glasinac) iz Zaljuga; Guča (Kragujevac); Guče (Kotor) i kod Perasta iz Stare Crne Gore; Mokra Gora (Bijelo Polje) i Donji Kolašić, iz Drobnjaka; Podi, Herceg-Novi iz Ćeklića (Cetinje); Kleuti i Gradina (Gacko), Reljino Polje (Glasinac) na Romaniji 1820. god. doselio Joksim Jovović, Kreči Kruščice, Trnovice i Veličkoviće (Posavina), iz Petrovijeh Dola (Crna Gora), ranije Uljarević
    Šuškavčević, ogranak Musterovića (Dragovića) u Zagaraču; u Zetu: Bukovce, Mataguži, Goričani, Vranj (i kao: Šuškovčević) isto u Šušunji i Popadići (Srbija)
    Šušković, Popadići (Šumadija) jesu iz Bjelopavlića (Crna Gora)
    Šušnja, Goleša i Rutošići (Pljevlja)
    Šušnjar, Risan
    Šušnjara, u Podgorici
    Šušović, Goduša (Gornji Bihor), Bijelo Polje došli iz Crnaca (Piperi), ogranak Janjića iz grupe Stanjevića u Piperima

  5. #75
    imported_Invit
    Invité

    Default

    To bi bilo to. 8)

  6. #76
    Moderateur miss_parker's Avatar
    Join Date
    May 2005
    Location
    sur le forum
    Posts
    6,387

    Default

    EH ba no, nije to to… j'ai pas trouvé mon nom :? Et pourtant y'en a plein du côté d'Andrijevica…
    dok ima veka ima leka /// "Ręver pour vous réveiller! De ręveurs vous deviendrez des éveilleurs!"-Gitta Mallasz

  7. #77

    Default

    Merci Stoj pour tout ça...

    Avec mon frčre nous avons commencer et nous sommes arrivé a notre arričre grand-pčre, et pour le reste il faut qu'on aille a Banja Luka rencontrer la famille pour essayer de remonter dans le temps.

  8. #78
    Orlovi Lover xhemile's Avatar
    Join Date
    Mar 2007
    Posts
    882

    Default

    quelqu'un peut-il m'expliquer comment lire ces tableaux. merci

  9. #79
    Orlovi Power vigdis's Avatar
    Join Date
    Apr 2005
    Posts
    1,515

    Default Re: L'arbre généalogique...

    Lekić, Šekulari, potomci Komnen barjaktara; u Vasojevićima: 1) ogranak Dabetića; 2) ogranak Dragovića; 3) ogranak Mašića od kojih su u Čivt Hanovima i Novom Pazaru; 4) Kraljske Bare; Podgorica kao: Niković iz Gornjih Gruda grana Akšabanovića; Tuzi; u Zeti: srodnici Vujovića iz Ljubotinja naselili se u Vranj, Golubovce i Berislavce, i njihovi su srodnici u Trnovu, Seocu, Komaranu i Gluhom Dolu (Crmnica), svi su porijeklom sa Kosova; Lješnjani (Podgorica); u Podgorici iz Albanije; Nikšić; Rađevci (Pljevlja); Cetinje; Seoca (Šestani), Krajina, potomci Zefa iz Škrelja (Albanija)
    Lekići iz Donjih Seoca, a ima ih nešto malo na Komarno i Bukovik (Gornja Crmnica). To je što se tiče Crmnice, a Lekića ima i u Vasojevićima (Bare Kraljske) i to dosta poznato bratstvo.
    Lekići, bratstvo u Gluhom Dolu


    ça veut dire qu'en fait ils viennent tous du Kosovo mais qu'ils sont de la tribu des Vasojevici?

    je comprends pas tout

  10. #80
    imported_Invit
    Invité

    Default

    Quote Originally Posted by miss_parker
    EH ba no, nije to to… j'ai pas trouvé mon nom :? Et pourtant y'en a plein du côté d'Andrijevica…


    Da niste pali s marsa nesto kasnije ? Salim se. Samo da znas da se na tom spisku jos radi i da se taj spisak nije spremao za tri sata vec je zahtevao mnogo vise vremena. Taj je spisak auziran kad god dolazi neki novi podatak. 8)

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •